>>> Podaci o vremenu u Vidu>>> Vrijeme u Vidu-live>>> Foto arhiva 2010>>>

	Što je osjet hladnoće i kako ga mjeriti? Od davnina je poznato da naše tijelo reagira na promjene meteoroloških parametara,poput temperature, tlaka i vlažnosti zraka ili brzine vjetra; zamjetne klimatske promjene posebice su u posljednjih desetak godina zaintrigirale znanstvenike u potrazi za poveznicama meteoroloških uvjeta i ljudskoga zdravlja,pa su tako uz podatke o razvoju vremenske situacije postale popularne i biometeorološke prognoze.Ta se grana znanosti naziva humana biometeoro-logija,a cilj joj je pratiti utjecaj vremenskih prilika na ljudsko zdravlje,te eventualno razvijati akcije u svrhu prevencije.U biometeorološkim izvještajima često se koristi indeks osjeta ugode,određen toplinskom ravnotežom čovjekova tijela i okoline,a ovisan o nizu meteoroloških i drugih faktora. Čovjek na neke od njih može utjecati, a na neke i ne, prvenstveno na atmosferske uvjete,a kako s rujnom završava ljeto i predstoje nam hladni jesenski dani, biometeorološke ćemo izvještaje sve pažljivije slušati i naravno uvažavati. Osjet hladnoće bio je itekako izražen kod velikog snijega u Vidu 18.02.2009 Osjet hladnoće (u meteorologiji je uvriježen engleski naziv:"wind chill" ) jest procijenjena temperatura što ju osjeća naša koža izložena vjetru pri određenim temperaturama zraka; dakle, stupanj tog fenomena ovisi o temperaturi zraka i brzini vjetra.Osjet hladnoće,izražen temperaturom,redovito je "niži" od stvarne temperature zraka , sve dok se može primijeniti formula za izračunavanje osjeta hladnoće kada je ta temperatura viša od temperature zraka, govorimo o osjetu topline-odnosno vrućune. Ljudsko tijelo najviše gubi toplinu vlastitim rashlađivanjem-znojenjem,odnosno isparavanjem tjelesne vlage,pri čemu količina izgubljene topline ovisi i o brzini vjetra nad površinom kože:što je vjetar brži,brže se rashlađujemo.Koža većine živih bića reagira na vanjske promjene temperature, nastojeći održati prihvatljivu površinsku temperaturu kako bi se izbjeglo pretjerano ohlađivanje ili zagrijavanje, a kada tijelo počne gubiti bitku, jer vanjski utjecaj niskih temperatura nadjača njegove mogućnosti da održi optimalnu temperaturu,slijedi smrzavanje ili smrt. Srčani bolesnici pridaju veliku važnost osjetu hladnoće, jer im prehladno vrijeme može donijeti velike teškoće.Prvu formulu za za osjet hladnoće razvili su Paul Allman Siple i Charles Passel, radeći na Antarktici prije Drugoga svjetskog rata, dok je u službenoj uporabi od sedamdesetih godina godina prošloga stoljeća i temelji se na mjerenju hlađenja male plastične boce,dok se njen sadržaj pretvara u led zbog izloženosti vjetru.Indeks osjeta hladnoće dobar je pokazatelj opasnosti od studena vremena,ali se šezdesetih godina osjet hladnoće izražavao kao ekvivalent temperature zraka,Charles Egan je uvidio nedostatak te formule ustvrdivši da ljudi rijetko stoje na mjestu,dok se zrak giba čak i pri relativno mirnu vremenu.Redefinirao je izostanak vjetra na vrijednost od 1,8 m/s ,što je bila donja granica osjetljivosti anemometra u to vrijeme,a to je rezultiralo realnijim vrijednostima ekvivalentne temperature.Posljednjih se godina koriste razne formule za izračunavanje osjeta hladnoće, pa tako nacionalne službe SAD-a i Kanade od studenoga 2001. primjenjuju nov način izračuna osjeta hladnoće,po formuli kojom se uzima u obzir veća brzina vjetra i vrijednosti prijenosa topline izračunat za otvoreno lice izloženo vjetru pri kretanju brzinom od 1,4 m/s (5 km/h). Osjet hladnoće se definira samo pri temperaturama zraka nižim od 10°C i vjetru bržem od 4,8 km/h. S padom temperature i jednoličnim vjetrom rashladni efekt vjetra se povećava: npr. pri vjetru brzine 50 km/h, bit će manji rashladni efekt pri temperaturi od 5°C nego pri -10°C.Metoda računanja osjeta hladnoće izazivala je kontroverze među ekspertima, jer se nisu mogli usuglasiti treba li se osjet hladnoće bazirati na hlađenju cijeloga golog tijela, ili pri nošenju odgovarajuće odjeće i obuće ili se treba bazirati na hlađenju najizloženijih dijelova tijela, poput lica. Unutarnji toplinski otpor također je točka prijepora, jer on varira od osobe do osobe,pa se uzima (nepouzdana) prosječna vrijednost.Također postoji različit stupanj osjeta hladnoće ovisno o trajanju izloženosti nekoj vanjskoj temperaturi i vjetru,jer je hlađenje najbrže na početku izloženosti, kad je koža još topla.Izloženost vjetru varira i o preprekama na koje vjetar nailazi. Na kraju, podsjećamo da na mreži automatskih meteoroloških postaja Crometeo udruge http://www.pljusak.com klikom na pojedinačne postaje možete očitati meteorološke parametre na njezinoj poziciji-uključujući i podatak o osjetu topline i hladnoće. Tekst i podaci:Vicko Marušić u suradnji s Crometeo udrugom